Skip to content

Izveštaji ​

Izveštaji su ono što Formuvia pravi iz onoga što je u bazi: spisak podataka, posao nad tim podacima ili dokument koji se predaje kao PDF. Do njih se stiže preko Administracija / Izveštaji.

Izveštaj uvek pripada grupi. Grupa stoji zbog dve stvari: drži izveštaje urednim i kaže kome su dostupni — grupa nosi jednu ulogu, a izveštaje iz nje dobija samo korisnik koji tu ulogu ima.

Grupe ​

Spisak prikazuje naziv grupe, ulogu koja uz nju ide i njenu ikonu. To je isti spisak kao svuda u Formuvia-i: pretraga, sortiranje, strane, izvoz u Excel i ⋯ na redu sa Izveštajima, Istorijom i Obriši. Naziv grupe može i da se menja pravo u spisku — Režim izmene u toolbar-u ili dvoklik na ćeliju; ćelija sa ikonom otvara isti izbor kao forma.

Dodavanje grupe ​

Dodaj traži:

  • Naziv — ono što ljudi čitaju nad izveštajima grupe. Dve grupe ne mogu nositi isti naziv; Formuvia to kaže kad je naziv zauzet.
  • Uloga — uloga koja sme da čita izveštaje grupe. Uloge se vode u Korisnicima i ulogama.
  • Ikona — nije obavezna, bira se iz spiska sa pretragom: sličica koja stoji uz grupu u meniju, tamo gde se njeni izveštaji i nude.

Naziv i uloga su obavezni. Izborom uloge je pravilo pristupa završeno: ko ima tu ulogu dobija izveštaje grupe, ko je nema ne vidi ih nikada.

Dijalog Nova grupa za izveštaje

Izmena i brisanje grupe ​

⋯ → Izmeni otvara istu formu; naziv, uloga i ikona mogu da se menjaju kad god, a promena uloge od tog trenutka menja i to kome su izveštaji dostupni. ⋯ → Obriši skida grupu zajedno sa izveštajima u njoj.

Izveštaji grupe ​

⋯ → Izveštaji na grupi otvara izveštaje te grupe. Nazad u zaglavlju vodi ponovo na spisak grupa, tačno onakav kakav je ostavljen — ista strana, isti filteri i sortiranje, i grupa u koju se ušlo i dalje označena.

Spisak prikazuje vrstu, naziv i opis svakog izveštaja grupe. Dodaj i Izmeni otvaraju njegovu formu, a ⋯ na redu nosi Parametre, Istoriju i Obriši. Naziv, opis i sam upit mogu i da se menjaju pravo u spisku, isto kao u grupama; za duži upit je forma udobnija.

Šta izveštaj može da bude ​

Vrsta odlučuje šta izveštaj radi, a forma to prati:

SELECT upitjedan SELECT; izveštaj prikazuje redove koje upit vrati
UPDATE upit ili procedurajedan CALL, UPDATE, INSERT ili DELETE; izveštaj odradi posao i kaže kako je prošlo
Jasper izveštajizveštaj preveden u Jaspersoft Studiju (.jasper), predaje se kao PDF

Dodavanje izveštaja ​

  • Naziv — ono što ljudi čitaju u spisku grupe. Dva izveštaja iste grupe ne mogu nositi isti naziv.
  • Vrsta — jedna od tri gore, i bira se ovde, pri dodavanju izveštaja. Sačuvan izveštaj svoju vrstu samo prikazuje: nosi ili upit ili fajl, a jedno se posle ne menja za drugo.
  • Ikona — sličica koja stoji uz izveštaj u meniju, bira se iz istog spiska sa pretragom kao i ikona grupe. Može da ostane prazna.
  • Opis — nije obavezan, red o tome čemu izveštaj služi.
  • Upit — traže ga samo prve dve vrste. Čita se u trenutku snimanja: mora biti jedna naredba, one vrste koju vrsta dozvoljava, i posle tačke i zapeta ne sme da stoji ništa. Upit koji se ne može pročitati, upit pogrešne vrste i druga naredba podmetnuta posle prve — svaki se odbija, sa objašnjenjem.
  • Fajl izveštaja — traži ga samo Jasper izveštaj, i za nov izveštaj je obavezan: izveštaj preveden u Jaspersoft Studiju, sa ekstenzijom .jasper. Fajl druge ekstenzije se odmah prijavi kao pogrešan; onaj koji se primi odlazi na server u trenutku izbora, a čita se pri snimanju izveštaja, pa se fajl koji nije preveden izveštaj tada odbija.

Jasper izveštaj nema upit, a prve dve vrste ne čuvaju fajl. Izmena Jasper izveštaja bez izbora fajla zadržava postojeći — forma to i kaže — a nov fajl dolazi na mesto starog.

Parametri izveštaja ​

⋯ → Parametri na izveštaju otvara parametre tog izveštaja. Nazad u zaglavlju vodi ponovo na izveštaje grupe, sa izveštajem u koji se ušlo i dalje označenim.

Parametar je ono što izveštaj traži pre pokretanja: datum od kog se gleda, komitent, ogranak. U upitu stoji kao :sifra, tamo gde bi inače stajala vrednost:

sql
select * from racun where datum >= :datum_od and komitent = :komitent

Spisak prikazuje redosled, tip podatka, šifru, naziv i da li je vrednost obavezna. Dodaj i Izmeni otvaraju formu, ⋯ na redu nosi Istoriju i Obriši, a sve se može menjati i pravo u spisku.

  • Šifra — ono pod čim parametar stoji u upitu, bez dvotačke. Za upitni izveštaj su dozvoljena mala slova, cifre i donja crta, a šifra počinje slovom — isto pravilo kao za šifru kolone u Modelu; i šifra mora stvarno da stoji u upitu, jer parametar koji se u upitu ne pojavljuje nikad ne bi bio popunjen. Za Jasper izveštaj je šifra naziv parametra iz .jasper fajla, napisan tačno kako tamo stoji, pa i velikim slovima; parametar koji preveden izveštaj ne nosi se odbija. Dva parametra istog izveštaja ne mogu nositi istu šifru.
  • Naziv — ono što čita onaj ko pokreće izveštaj, nad poljem za unos.
  • Tip podatka — koja se vrednost traži: tekst, broj, datum, da/ne. Fajl ne može da se traži, a ne može ni veza na zapis: takva vrednost se ne predaje kao identifikator. Parametar koji bira zapis iz šifarnika se zato traži kao tekst — njegova lista vrednosti i daje identifikator kakav je — a u upitu se kaže šta je: komitent = cast(:komitent as uuid).
  • Redosled — kojim redom se parametri traže. Nudi se prvi slobodan broj, a dva parametra istog izveštaja ne mogu imati isti.
  • Nije obavezno — izveštaj može da se pokrene i bez te vrednosti.
  • Podrazumevana vrednost (SQL) — SELECT upit sa tačno jednom kolonom; njegova vrednost se nudi u polju kad se izveštaj zatraži, na primer select now(). Može ostati prazno.
  • Lista vrednosti (SQL) — SELECT upit sa tačno dve kolone: prva je vrednost koja se koristi, druga je tekst koji se vidi u spisku, na primer select id, naziv from partner order by naziv. Prazno znači slobodan unos.

Oba upita se čitaju pri snimanju, po istom pravilu kao kod kolone u Modelu: moraju biti SELECT, bez *, sa tačno jednom odnosno tačno dve kolone.

Parametar koji korisnik sme da ostavi prazan mora u upitu da stoji sa izrečenim tipom, jer prazna vrednost sama po sebi bazi ne kaže šta je:

sql
select * from racun
where (cast(:datum_od as date) is null or datum >= :datum_od)

Tako napisan izveštaj radi i sa datumom i bez njega. Bez cast-a baza odbija upit u trenutku kad polje ostane prazno.

Jasper izveštaj nema upit, pa se njegov parametar traži u samom .jasper fajlu: parametar koji preveden izveštaj ne nosi se odbija, a parametri koje JasperReports postavlja sam se ne računaju. Podrazumevana vrednost i lista vrednosti za njega rade isto kao za upitni izveštaj. U fajlu se parametar koji nosi identifikator postavlja kao Object i u upitu izveštaja se kaže šta je, isto kao i svuda drugde: cast($P{komitent} as uuid).

Poslovi: izveštaj koji ide sam ​

Izveštaj ne mora da čeka da ga neko zatraži. U meniju reda izveštaja stoji Poslovi i vodi na spisak poslova tog izveštaja: svaki posao kaže kada se izveštaj pokreće i šta se tada s njim radi. Kako ti poslovi prolaze — svi oni, preko svih izveštaja — čita se na strani Poslovi, odakle se posao može i pokrenuti rukom.

Dodaj otvara formu posla. Prvo se bira šta posao radi, a forma onda traži samo ono što ta vrsta posla zahteva:

  • Poslati poštom — izveštaj ide na jednu ili više adresa. Traži adresu na koju ide, naslov, telo poruke i da li izveštaj stoji u samoj poruci ili ide uz nju kao fajl. Jasper izveštaj ne može da stoji u samoj poruci, pa se za njega nudi samo fajl.
  • Upisati u fajl — izveštaj se upisuje u fajl na serveru. Traži folder i naziv fajla; folder mora biti onaj u koji server ima pravo da piše.
  • Samo izvršiti — izveštaj odradi svoje nad podacima i ništa se ne vraća. Tako se može pokrenuti samo izveštaj vrste UPDATE upit ili procedura, a izveštaj te vrste ne može ništa drugo.

Kad god se pravi fajl — i kao sam fajl i kao prilog poruke — bira se vrsta fajla: Excel ili CSV, gde se znak između dve kolone zadaje kao razdvajač. Pita se samo tada, i samo za izveštaj koji nije Jasper: Jasper dokument se uvek crta kao PDF, izveštaj koji stoji u samoj poruci ide kao HTML, a posao koji izveštaj samo pokrene ne pravi ništa — ni u jednom od ta tri nema vrste fajla da se bira.

Ostalo je isto za svaki posao:

  • Naziv — pod njim posao stoji u rasporedu, pa ga dva posla ne mogu deliti. Daje se pri unosu i kasnije se ne menja: raspored drži posao pod nazivom koji je dobio, pa bi preimenovan posao ostao u njemu pod starim nazivom i nastavio da se pokreće pored novog. Posao kome treba drugi naziv isključuje se i unosi iznova.
  • Telo poruke — tekst koji ide uz izveštaj, piše se u uređivaču: masno, kurziv, naslov, lista, link, poravnanje. Šalje se kao HTML, a ko već ima svoj HTML prelazi na prikaz HTML i tu ga upiše.
  • Server za poštu — onaj unet u Administracija / Serveri za poštu. Posao koji šalje izveštaj poštom bez njega se ne može snimiti, a traži se i za svaki drugi posao, jer kroz njega ide javljanje o grešci.
  • Adresa za greške — kome se javlja kad posao ne prođe. Ako je prazna, greška se samo upisuje; ako je popunjena, mora se izabrati i server za poštu, inače javljanje nema kuda.
  • Uloga — uloga vezana za posao.
  • Uključen — samo uključen posao stoji u rasporedu; isključivanje ga zaustavlja bez brisanja.
  • Samo kad ima podataka — posao se preskače kad upit izveštaja ne vrati ni jedan red. Nudi se samo za izveštaj vrste SELECT upit, jer samo takav izveštaj ima redove koje bi bilo šta izbrojalo.

Posao koji privremeno ne treba isključuje se preko Uključen i ostaje kakav jeste; Obriši u meniju reda ga uklanja zauvek i u istom koraku ga vadi iz rasporeda.

Kada se pokreće ​

Ispod polja posla stoji raspored i čita se od vrha nadole: minuti, sati, dan u mesecu, mesec, dan u nedelji, godina. Svaka od šest jedinica podešava se na jedan od tri načina:

  • Bilo koji — svaka vrednost te jedinice. Minuti na bilo koji znače svakog minuta dok su i sati na bilo koji; čim se izabere sat, znače pun taj sat, jer posao podešen na 8 h treba da ide u 8, a ne šezdeset puta između 8 i 9.
  • Svaki n-ti — korak: svakih 5 minuta, svakih 6 sati, svaka 3 meseca. Korak se računa od početka veće jedinice, pa korak 5 nad minutima znači 0, 5, 10 i tako do 55, i počinje ponovo na pun sat.
  • Izbor — samo označene vrednosti. Minuti i sati se označavaju kao brojevi, mesec i dan u nedelji po imenu. Pored oznaka stoje uobičajeni izbori — Sve, Ništa, Svakih 15 minuta, Radni dani, Vikend i tako dalje — i oni zamenjuju ono što je označeno, ne dodaju se na njega.

Jedinica pored svog imena pokazuje na šta je podešena, pa se ceo raspored čita bez otvaranja. Dan u nedelji nema korak: ili je svaki dan u nedelji ili su to označeni dani.

Dan u mesecu i dan u nedelji ne mogu se zadati zajedno. Posao ide ili po danima u mesecu (1. i 15.) ili po danima u nedelji (svakog ponedeljka) — raspored prima samo jedno od dva. Zato, čim se jedno zada, drugo ostaje na bilo koji i kaže zašto; kad se prvo pusti, drugo se vraća.

Na dnu stoji izraz na koji se raspored svodi, onako kako ga raspored čita:

0 */5 8,16 ? * 2,6 *

Čita se sleva: u sekundi 0, svakih 5 minuta, u 8 i u 16 sati, bez određenog dana u mesecu, svakog meseca, u ponedeljak i petak, svake godine. Znak ? stoji tamo gde se dan prepušta drugom polju.

Pokretanje posla izvan aplikacije ​

Posao pokreće i onaj koga u aplikaciji nema. Webhook u meniju reda posla otvara njegove ključeve: sa ključem drugi program — onaj koji pravi podatke, sopstveni raspoređivač, dugme u trećoj aplikaciji — pokreće ovaj posao kad mu zatreba, bez prijave.

U dijalogu piše kako se poziv šalje, i to važi za svaki ključ tog posla: POST na adresu ključa, sa ključem u zaglavlju kao Authorization: Bearer <ključ>, bez tela. Svaki ključ ima svoju adresu, pa se jedan ukida bez diranja ostalih, a pored svakog stoji napomena čemu služi. Sve o tome, i šta znači pokretanje izvan aplikacije, stoji na strani Poslovi.

Pokretanje izveštaja ​

Svaki izveštaj stoji u meniju, pod nazivom i ikonom svoje grupe, sa svojom ikonom pored sebe ako je izabrana: ko ima ulogu grupe vidi njene izveštaje, ko je nema ne vidi ih. Strana izveštaja ima dve strane: levo ono što izveštaj traži, desno ono što je vratio.

Levo stoje parametri, onim redom kojim su uneti. Parametar sa podrazumevanom vrednošću je već popunjen njom, parametar sa listom vrednosti se bira iz te liste, datum se bira iz kalendara, a da/ne se bira kao da ili ne. Parametar koji ne sme da ostane prazan nosi crvenu zvezdicu i dok svi takvi nisu popunjeni dugme je ugašeno; parametar označen kao Nije obavezno može da ostane prazan i tada se šalje kao ništa.

Prikaži onda pokreće izveštaj, a šta dugme piše zavisi od vrste izveštaja:

  • SELECT upit — redovi koje upit vrati se prikažu desno. Dolaze svi odjednom: nema strana, a redosled je onaj koji daje sam upit. Pod kolonom decimalnih brojeva stoji njen zbir, po svim redovima koji su došli. Izvoz u Excel daje iste redove kao .xlsx fajl; fajl se pravi na serveru, od istih vrednosti parametara.
  • UPDATE upit ili procedura — dugme piše Pokreni, i izveštaj odradi posao nad podacima. Nema šta da se prikaže, pa desna strana samo kaže da je izveštaj pokrenut.
  • Jasper izveštaj — server popuni prevedeni .jasper fajl unetim vrednostima i od njega napravi PDF; dokument se prikaže desno, u istom čitaču kao svuda u Formuvia-i, sa svojim listanjem, uvećanjem, štampom i snimanjem. Ponovno Prikaži pravi izveštaj nad novim vrednostima, a dokument koji dođe dolazi na mesto onog desno.

Na telefonu dve strane idu jedna pod drugu: prvo ono što izveštaj traži, pa ono što je vratio, a svaki red odgovora je kartica sa nazivom kolone uz svaku vrednost. PDF stoji ispod parametara na isti način, visok koliko ekran dozvoljava.

Izveštaj nad jednim zapisom je druga stvar ​

Izveštaji sa ove strane stoje sami za sebe: biraju se iz menija i prave se nad onim što izveštaj sam pročita iz baze.

Izveštaj koji se pravi nad jednim zapisom jedne tabele — faktura iz fakture koja je otvorena, karta komitenta koji se gleda — ne postavlja se ovde. On se stavlja na samu tabelu, u Modelu; vidi Izveštaji tabele.